|
Kratka povijest sela Slobodnica
(KUD- "Sokica" Slobodnica)
Ime sela Slobodnica spominje
se, (po knjigama i spomenici) od davne 1428.g. kao selo u sastavu velikog
feudalnog Bišćanskog posjeda. Spominje se tada kao malo trgovačko mjesto sa
Sloboštinama, jer je pod Brišćanima uživala neke povlastice, pa je upravo po
tome dobi¬la ime Slobodnica. Selo je bilo raštrkano po zemljištima, nešto
južnije od današnjeg sela.
U drugoj polovici 18. stoljeća, za vrijeme Marije Terezije, selo je ušoreno
i kuće su se gradite u tri ulice u obliku slova T, te je tada ponikla pjesma
od mladih Šokaca i Šokica "Slobodnica selo u tri kraja, u sredini crkva ko
iz raja", koja se dan-danas zapjeva i u KUD-u "Šokica". 1789.g. utemeljena
je i Župa Slobođanska.
Za vrijeme Vojne granice, koja je trajala punih 200 godina na tim
prostorima, ljudi su živjeli u velikim zadrugama (50-60 osoba), pa je
razvojačenjem Vojne granice došlo do diobe zadruga. Bilo je puno patnje i
teških križeva koji su tijekom godina podno¬sili mještani Slobodnice,
pretrpjeli u svojoj prošlosti posljedice ratova, mnogi izginuli i završavali
u logorima.
Često su tim prostorima harale razne bolesti, najveća epidemija kolere
zahvatila je stanovništvo 1812.g. a zatim ponovo 1915 g. pa je izumrlo
50-60% stanovništva.
Upravo 1915.g. ostatak stanovništva okupljao se sa namjerom da saču¬vaju
tradiciju i opstanak Šokadije pod nazivom "Šokica", te od te godine pa do
danas na području sela Slobodnice radi i djeluje KUD "Šokica" Slobdnica.
Iste godine započeo je val doseljavanja stanovništva iz Ukrajine, što je bio
još jedan od razloga okupljanja tadašnjeg stanovništva da bih sačuvao
entitet svog duha i naroda.

Općenito
Republika Hrvatska je podijeljena u 20 županija i grad Zagreb. Jedna od
županija je i Brodsko-posavska čije središte je
Slavonski Brod.
Brodsko-posavska županija se nalazi na istoku
Republike Hrvatske,
u južnom dijelu Panonske nizine koji se zove
Slavonija. Omeđena je sa sjevera planinama Psunj, Požeškim i Diljskim
gorjem, a s juga rijekom Savom. Rijeka Sava je i granica Republike Hrvatske
s Republikom Bosnom i Hercegovinom u dužini od 165 km. Uzduž Save, u smjeru
zapad-istok se pružaju glavni
prometni pravci
- željeznička pruga i
autocesta koji povezuju zapadnu Europu i Bliski istok.
Neki geografski i populacijski podaci
Županija se prostire od 45"02' do 45"23' stupnja sjeverne zemlj. širine i od
17"04' do 18"55' istočne zemlj. dužine. Najviša nadmorska visina
(Psunj-Brezovo polje) je 985 m, a najniža (u području Gundinaca) je 83 m,
prosječna nadmorska visina iznosi 90 m.
Površine: Županija 2.034 kv. km (3,5 % Hrvatske), gradovi i naselja
52,4 kv. km, oranice i vrtovi 88.016 ha, voćnjaci 2.766 ha, vinogradi 1.195
ha, livade 11.984 ha, pašnjaci 13.128 ha, ribnjaci 2.432 ha i šume 60.255
ha.
Broj stanovnika: cijela županija 175.000, grad Slavonski Brod 57.300,
grad Nova Gradiška 15.750.
Gustoća: 86 stanovnika po kv. km.

|